OvdeVlasotince

Nezavisni vodič kroz grad

Vlasina kroz Vlasotince
Živopis gradske crkve iz 1894.
Sovinjon blan u vlasotinačkom vinogorju
Gigina kuća, varoška kuća iz 1850.
Vlasina kod Puklog kamena
Zavičajni muzej „Turska kula“
Brdo Morič i seoski put
Kupalište na Vlasini
Crkva i zvonik u Konopnici
Mlin Popovića na Vlasini
Zapis u Boljaru u svitanje
Ladovica u zalazak sunca
Brana na Vlasini, iza nje grad
Zvonik gradske crkve
Vlasotince sa Starog groblja

Nezavisni vodič kroz grad na Vlasini: šta je ove nedelje, kuda se ide, šta se jede i ko je ovde živeo.

Vlasotince sa Starog groblja

Vlasotince je grad na Vlasini Vlasina kroz Vlasotince na mestu gde reka izlazi iz planina Brdo Morič i ulazi u Leskovačko polje Pogled ka Leskovačkom polju, 17 kilometara istočno od Leskovca. Prema popisu iz 2022, u gradu živi 14.924 stanovnika, u celoj opštini 25.695, u 48 naselja Ladovica.

Meštane zovu i Rosuljcima, po biljci rosulji. Grad leži na 234 metra, a najniža tačka opštine je na 230, tamo gde se Vlasina uliva u Južnu Moravu.

Ovo je nezavisni vodič: najave za ovu nedelju, reka, mesta, vino, ljudi i brojevi koji meštanima zatrebaju. Svaka činjenica ima izvor.

Ove nedelje
u gradu

    Najave prepisujemo od organizatora i lokalnih medija, uz izvor. Kad datum još nije objavljen, tako i piše.

    Ceo kalendar

    Reka

    Vlasina je duga oko 70 kilometara. Nastaje na Vlasinskoj visoravni, protiče kroz Surdulicu, Crnu Travu, Vlasotince i Leskovac i uliva se u Južnu Moravu. Donja ivica slika ispod prati njen stvarni pad, od izvora do ušća.

    Cela priča o Vlasini

    Zora na Vlasinskom jezeru, opština Surdulica
    Čemernik u kasnu jesen, magla u dolinama
    Korito Vlasine u ranu jesen
    Dolina Vlasine
    Vlasina kod Puklog kamena
    Brana na Vlasini, iza nje grad
    Kupalište na Vlasini
    Vlasina kroz Vlasotince
    Pogled ka Leskovačkom polju
    1. IzvorVlasina nastaje na Vlasinskoj visoravni, na više od 1.200 metara. Na slici je Vlasinsko jezero, u opštini Surdulica.
    2. ČemernikReka teče kroz Surdulicu i Crnu Travu i izlazi iz planina sa obronaka Čemernika. Na slici je Čemernik u kasnu jesen.
    3. KlisuraKlisura Vlasine duga je 55 kilometara. Južne vesti su 2011. pisale da je Vlasina toliko čista da su u njoj dom našle i pastrmke.
    4. DolinaPrema opštini, najvažnije pritoke na njenom području su Tegošnica, Lužnica, Pusta reka, Bistrica i Rastavnica.
    5. Pukli kamenNajdublja je kod Donjeg i Gornjeg Puklog kamena, na dohvat grada. Tamo je i jedno od kupališta.
    6. BranaKod starog mlina je brana i gradsko akumulaciono jezero, napravljeno početkom osamdesetih.
    7. KupališteGradsko kupalište je u centru. Kažu: „kuj od more sanja, neka dođe u Vlasinu da se banja“.
    8. KejGradnja Nešićevog keja počela je jula 1954, po planu inženjera Milana Nešića, posle poplave 1948.
    9. UšćeDeset kilometara nizvodno od grada Vlasina se uliva u Južnu Moravu. Na slici je pogled ka Leskovačkom polju.

    Mesta

    Sedam mesta u gradu i okolini, od turske kule iz 18. veka do Narodnog doma, podignutog oko 1930. Pređite preko imena, otvorite ga za adresu, radno vreme i priču.

    U gradu su još Palata Milana Valčića na Trgu 8. oktobar, danas ogranak biblioteke, kuća Hristifora Crnilovića u Ulici Dimitrija Stojanovića 3, Kulturni centar sa bioskopskom salom od 370 mesta i Spomen park „Staro groblje“, Svetilište Bogdana Bogdanovića iz 1975. Sva mesta

    Napolju

    Vlasotince je na evropskom pešačkom putu E7. Odavde se ide na Morič i Ostrozub, kroz vinograde i uz Vlasinu.

    Sve staze i reke

    Brdo Morič i seoski put

    Veliki Morič

    Pretpostavlja se da je na njemu bilo rimsko utvrđenje. Poslednjeg vikenda u martu je pohod Mart na Moriču; 2024. išlo je preko 400 planinara, 12 kilometara do doma u Donjoj Lopušnji.

    Šuma na Ostrozubu

    Zeleničje

    Strogi rezervat prirode na Ostrozubu, na 1.260 metara, nazvan po lovorvišnji.

    Redovi vinove loze

    Staza vina

    Kružna staza Dadince-Kozare, duga oko šest kilometara, ide kroz vinogorje, pored vinskih podruma, gde je moguća degustacija. Usput je i stara vodenica iz turskog perioda.

    Kozaračka reka kod Dadinca

    Čarobna dolina

    Potok Stanci uz gradsko jezero: mini kanjon, džinovski lonci i vodopadi do deset metara. Lakša staza je za sve uzraste, a za težu se preporučuje lokalni vodič. Na slici je Kozaračka reka kod Dadinca.

    Dolina Vlasine

    Vlasinska transferzala

    Planinarska staza duga 90 kilometara, sa osam kontrolnih tačaka. O njoj brine PD „Čemernik“.

    Paraglajder iznad Vlasotinca

    Paraglajding

    Start je na 600 metara. Prvenstvo Srbije u preciznom spuštanju paraglajdingom održano je ovde 2007.

    Na Ostrozubu

    MTB maraton

    Vozi se od 2016, 70 kilometara, od keja do Ostrozuba.

    Brana na Vlasini

    Kupanje

    Pored gradskog kupališta kupa se i kod Puklog kamena i u blizini sela Svođe i Kruševica. Za sezonu 2026. opština je najavila spasioce svakog dana od 11 do 19 časova.

    Vinski bal

    Četrdeseti Vinski bal održan je 21. i 22. avgusta 2026. Prvi je bio 13. jula 1960. Najbolje vrhunsko belo bio je sovinjon blan Časlava Stojiljkovića, sa 95 bodova.

    Vinski bal

    Vlasotinačko vinogorje
    Vlasotinačko vinogorje

    Kad je pruga Leskovac-Vranje 1886. zaobišla varoš, Vlasotinčani su se okrenuli vinogradima. Do 1895. sadila se samo domaća loza, plovdina. Sreski rasadnik otvoren je 1901, prerađivački pogon 1930.

    Posle Drugog svetskog rata vino se najviše prodavalo u Sloveniji, a 60 odsto beogradskih ugostitelja snabdevalo se iz vlasotinačkog vinogorja. Rekordne 1968. obrano je 1.200 vagona grožđa. Vlasotinački vinari proizvode vina poznata kao „Plemenka“, „Ružica“, „Grom“ i „Biserka“.

    Prema Turističkoj organizaciji, danas se vino pravi u porodicama, a poslednjih godina ima i novih vinara. Ovde nije retkost nazdraviti čašom vina.

    Na stolu

    • Vinogradarska janijakuvala se za berače grožđa
    • Domaća kobasicasvaki restoran po svom receptu
    • Ajvar od cepkanih paprikauz domaću pogaču
    • Pihtijena Bogojavljenje, uz Pihtijadu
    • Kačamakdegustacija u Kozaru

    Ukusi juga, festival hrane i pića na keju, održavaju se od 2018, vikend oko 27. septembra.

    Vino, hrana i gde sesti

    Ljudi

    • Hristifor Crnilović
    • Vlada Ilić
    • Milan Nešić
    • Vojislav S. Popović
    • Miodrag Nagorni
    • Siniša Pavić
    • Bogoljub Mitić Đoša
    • Predrag Smiljković
    • Ilija Petrović Strelja
    • Milan T. Valčić
    1. Slikar, istraživač tradicionalne kulture i kolekcionar, rođen u Vlasotincu 1886. Zapažen je na pariskom Salonu 1923, a od 1919. fotografisao je meštane, stare zgrade i panoramu grada. Njegova zbirka izložena je u Manakovoj kući u Beogradu. Ove godine je 140 godina od njegovog rođenja.

    2. Rođen u Vlasotincu 1882. Bio je gradonačelnik Beograda od 1935. do 1939.

    3. Hidroinženjer i gradonačelnik Beograda, odrastao u Vlasotincu. Po njegovom planu građen je kej na Vlasini, a na njegovu inicijativu ustanovljen je beogradski grb, 1931.

    4. Industrijalac. Osnovao je FK „Vlasina“ 1920, kad je iz Beča doneo prvu loptu i kopačke, a šest godina kasnije pokrenuo je list „Vlasina“.

    5. Slikar, grafičar i likovni pedagog, rođen u Vlasotincu 1932. Njegov legat čuvaju Zavičajni muzej i Gigina kuća.

    6. Scenarista, rođen u Sinju 1933, preminuo u Vlasotincu 2024. Na kraju koncerta Vinskog bala Vlasotinčani mu odaju poštu bakljadom i pesmom „A, sad, adio“.

    7. Glumac, humorista i TV voditelj, rođen u Vlasotincu 1968. Počeo je kao upravnik Amaterskog Valter teatra. Sahranjen je u Vlasotincu.

    8. Glumac, rođen u Vlasotincu 1969, poznat kao Tika Špic „iz selo Stajkovce kod Vlasotince“.

    9. Vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, rođen u Gradištu. U narodnoj književnosti poznat je kao Ilija Delija.

    10. Trgovac, bankar i vinar. Posle Prvog svetskog rata njegov lokal iznajmljen je za knjižnicu, a stolice su članovi donosili iz svojih kuća.

    Nešićev kej je 2019. ukrašen muralima „Sinovi vlasotinački“. Svi ljudi i njihove priče

    Nekad

    „Ja sam mislio da je Vlasotince selo ... Ali, kako sam se iznenadio kada sam ušao u varoš, koja je tako čista, bela, uljudna i uređena ...“

    Milan Rakić, 1880, kako ga navodi Opština Vlasotince

    Cela istorija

    1. 1516.

      Vlasotince se prvi put pominje u turskim spisima. U 16. veku „Vlašotinac“ ima oko 600 stanovnika i 66 kuća.

    2. 1879.

      Popis beleži 519 kuća i 2.626 duša.

    3. 1886.

      Pruga Leskovac-Vranje zaobilazi varoš.

    4. 1893.

      Inženjer Bartos izrađuje urbanistički plan; ostvaren je tek 1922. i 1923.

      Đeneralštabna karta Srbije, list Vlasotince, 1894.
    5. 1895.

      Na Vlasini radi mlin Popovića. Od 1912. iz njegovog generatora grad dobija prvu struju.

      Mlin Popovića na Vlasini
    6. 1926.

      Šesnaestog septembra izlazi prvi broj lista „Vlasina“, u 200 primeraka, po jedan dinar.

    7. 1930.

      Oko te godine podignut je Narodni dom.

      Narodni dom, danas TV Vlasotince
    8. 1944.

      Desetog oktobra Vlasotince je oslobođeno. Taj dan je danas Dan opštine.

    9. 1954.

      Posle poplave 1948, jula počinje gradnja keja na Vlasini.

      Šetalište uz Vlasinu
    10. 1960.

      Trinaestog jula održan je prvi Vinski bal.

    11. 1972.

      Osnovan je Kulturni centar. Njegova zgrada danas stoji na mestu nekadašnjeg hotela Proke Crnilovića, oca slikara Hristifora Crnilovića.

    12. 1979.

      Otvoren je Zavičajni muzej u Turskoj kuli.

      Dvorište Zavičajnog muzeja
    13. 1988.

      U noći 26. na 27. jun poplava: kuće više od četvrtine Vlasotinčana bile su pod vodom. Poplavljeno je 1.700 objekata, a 120 je potpuno uništeno.

    14. 2026.

      Sto godina lista „Vlasina“ i četrdeseti Vinski bal.

    Godina

    Petnaest manifestacija na jednom točku. Plava crta je današnji dan; okrenite točak da vidite drugi mesec.

    Kalendar

    Zapis u Svođu zimi
    Dvorište Zavičajnog muzeja
    Brdo Morič
    Crkva i zvonik u Konopnici
    Porta gradske crkve
    Kupalište na Vlasini
    Brana i most na Vlasini
    Vlasotinačko vinogorje
    Vlasina u jesen
    Korito Vlasine u ranu jesen
    Vlasotince, istočna obala
    Zapis u Boljaru, mraz

      Okrenite točak da vidite drugi mesec.

      1. Januar
      2. Februar
      3. Mart
      4. April
      5. Maj
      6. Jun
      7. Jul
      8. Avgust
      9. Septembar
      10. Oktobar
      11. Novembar
      12. Decembar

      Za meštane

      Policija 192, vatrogasci 193, hitna pomoć 194.

      Dom zdravlja
      Moše Pijade 2 · centrala 016 875 130 · hitna služba radi 24 časa za Vlasotince i Crnu Travu, 016 876 180
      Ambulante
      Stajkovce 016 3869755 · Svođe 016 861106
      Opština
      Uslužni centar, Trg oslobođenja 12, radnim danima od 7 do 15 časova
      Turistička organizacija
      Trg oslobođenja 12, od 7 do 15 časova · 062 232 842
      Kulturni centar
      AVNOJ-a 1 · 016 877 466
      Apoteke i autobusi
      Za dežurne apoteke i red vožnje u Vlasotincu nema zvaničnog izvora na internetu.

      Svi brojevi i adrese

      Dom zdravljaOpštinaKulturni centarZavičajni muzejGradska crkva
      Centar grada. Karta: saradnici OpenStreetMap-a.
      LeskovacVlasotinceBabušnicaPirotVlasinsko jezeroVlasinaM9
      Reljef: SRTM. Reka, jezero i granica opštine: saradnici OpenStreetMap-a.

      Dolazak

      Vlasotince je 17 kilometara istočno od Leskovca, na magistralnom putu M9 Leskovac-Vlasotince-Babušnica-Pirot.

      Vlasinsko jezero, u opštini Surdulica, udaljeno je 56 kilometara. Iz pravca Beograda najkraći put do njega vodi preko Vlasotinca.

      Pruga Leskovac-Vranje iz 1886. zaobišla je varoš.

      Kako stići Jedan dan u gradu

      Izvori

      Neprofitno.
      Za Vlasotince.

      Ovde Vlasotince je neprofitni sajt. Cilj mu je da pomogne Vlasotincu da napreduje.

      Nije sajt Opštine Vlasotince ni Turističke organizacije. Svaka činjenica ima izvor, a najave prepisujemo od organizatora.

      O sajtu

      Pišite redakciji

      Šta šaljete